Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore
Vesna Medenica kazala je za „Dan“ da Predlogu zakona o amnestiji koji je dostavljen Skupštini treba pristupiti sa posebnim senzibilitetom i oprezom iz više razloga.
U predlogu koji je u skupštinskoj proceduri piše da su iz amnestije izuzeta lica koja su osuđena za ratne zločine, krivična djela iz oblasti polne slobode, osuđeni za korupciju, kao i oni koji su na potjernicama. Međutim, ovim predlogom iz amnestije nisu izuzeti osuđeni za teška ubistva i druga teška krivična djela.
– Predlog zakona o amnestiji je uvršten u dnevni red skupštinskog zasjedanja, što ne znači i da je usvojen. Nije opravdano komentarisati skupštinsku agendu i time prejudicirati aktivizam, samostalnost i nezavisnost parlamenta u odlučivanju – navela je Medenica.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici
Boris Savić kazao je za „Dan“ da bi prilikom donošenja odluke o tom zakonu zakonodavac morao imati u vidu težinu krivičnih djela na koja se amnestija odnosi.
– Takođe, u obzir treba uzeti i mogućnost primjene drugih instituta krivičnog prava koji u krajnjem utiču na izrečenu presudu, poput instituta pomilovanja i uslovnog otpusta. Zalažem se za to da svako u okviru državnih organa radi svoj posao, a posao suda je da primjenjuje zakon, a Skupštine da ga donosi – rekao je Savić.
I on smatra da sud ne treba da se upušta u opravdanost i cjelishodnost donošenja određenih zakonskih propisa, pa ni zakona o amnestiji.
– Kakav god zakon bude donijet, sudovi će ga primjenjivati – istakao je Savić.
Skupština je 22. aprila prihvatila inicijativu Demokratske partije socijalista i Liberalne partije da se u dnevni red uvrsti i Predlog zakon o amnestiji, što je izazvalo negativne reakcije većeg dijela crnogorske javnosti. Amnestijom bi bili obuhvaćeni i učesnici u ubistvu
Duška Jovanovića i
Slavoljuba Šćekića.
Poslanici vladajuće koalicije koju predvodi DPS predložili su zakon o amnestiji kojim je predviđeno umanjivanje kazni za 15 odsto osuđenima koji su u zatvoru, odnosno deset odsto onima koji još nijesu pošli na odsluženje kazne. Poslanici DPS-a, LP-a i manjinskih partija glasali su da se ovaj zakon uvrsti u dnevni red Skupštine, a poslanički klub SD, koji je takođe dio vladajuće koalicije, još se nije izjasnio hoće li podržati predlog. Predsjednik te stranke
Ivan Brajović se saglasio sa ocjenom da treba konsultovati struku. Prisutni poslanici opozicije su bili uzdržani ili nisu glasali, osim poslanice
Danijele Pavićević, koja je bila protiv.
Amnestija bi obuhvatila i Podgoričanina
Rufina Vujovića, koji je osuđen na 40 godina zbog ubistva penzionisanog carinika
Želimira Bokana. Oproštaj dijela kazne mogao bi dobiti i
Dalibor Bulajić, koji je osuđen na 40 godina zatvora jer je s umišljajem hicima iz pištolja ubio
Srđana Kasalicu i
Petra Drakulovića, a teško ranio
Milovana Bjelanovića. Ranije bi iz zatvora mogao izaći i
Nebojša Savić, koji je osuđen na 15 godina i devet mjeseci zbog ubistva Bugarina
Rastislava Cvetkova u Budvi.
Takođe, na slobodi bi se ranije našao i Podgoričanin
Igor Raičević, koji se izdržava četrdesetogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubistva supruge
Marije i njenog prijatelja
Ivana Dulovića.
Apelacioni sud preinačio je ranije prvostepenu presudu
Dragoju Baošiću i osudio ga na 15 godina i deset mjeseci zatvora zbog ubistva
Jovana Kosaća u diskoteci „Kaza“ u Igalu i nedozvoljenog držanja oružja. Baošić je prethodnim odlukama Višeg suda bio osuđen na deset godina i deset mjeseci za ubistvo Kosaća u prekoračenju granica nužne odbrane. Ako predloženi zakon bude usvojen, i on bi bio nagrađen smanjenjem kazne.
Liberalna partija tražila je krajem marta od predsjednika Crne Gore
Mila Đukanovića da zakaže nastavak redovnog proljećnog zasjedanja Skupštine Crne Gore i da se dnevni red, uz najavljene hitne vladine predloge zakona, odmah uvrsti i Predlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori.
– Ovaj predlog zakona, podržan od blizu 20.000 građana Crne Gore, a čiji je jedan od predlagača, uz 11 poslanika vladajuće koalicije, poslanik LP-a
Andrija Popović, nalazi se u Skupštinskoj proceduri više od dvije godine. Najnovije okolnosti sa epidemijom korona virusa još više nas opredjeljuju da hitno usvojimo ovakvo zakonsko rješenje. Zatvorenicima je nemoguće da održavaju socijalnu distancu, da poštuju mjere prevencije u situaciji kada su zatvori pretrpani i kada su higijenski uslovi na nižem nivou od potrebnog – navodi se u obrazloženju LP-a.
M.V.R.–Ž.B.
Okrivljenima nagrada, žrtvama nepoštovanjeEventualana amnestija će zasigurno pozitivno uticati na osuđenike i njihove familije jer im skraćenje zatvorskih kazni ili automatski izlazak na sa slobodu daju mogućnost da nastave svoje živote onako kako žele. Sa druge strane, usvajanje amnestije i smanjivanje zatvorskih kazni osuđenicima za teška krivična djela nanosi još jaču bol porodicama žrtava i njima bliskim osobama.
Kao što svako ima pravo na slobodu, tako niko nema pravo da drugome oduzme život. Posmatrana sa tog aspekta, amnestija se može shvatiti i kao afirmacija ljudskih prava, ali i kao nagrada za one koji su iza zatvorskih rešetaka zbog teških krivičnih djela.
Da li je onda pravda zadovoljena i da li je cio proces suđenja, dokaznog postupka i izricanja presude zapravo bio uzaludan? Jer, svrha zatvorskih kazni je sankcionisanje onih za koje se dokaže da su krivi, pa amnestija samim tim poništava sve ono što je sudsko vijeće radilo tokom postpka suđenja, pa čak i samo hapšenje tada osumnjičenih osoba.
)){kind=small}
